Ulaskom etničke zajednice Istrorumunja, popularnih Ćiribira, ili povijesnih Vlaha, u preambulu statuta Kršana učinjen je svojevrsni presedan kojim je i tim dokumentom priznato njihovo postojanje na području te općine. Vrlo lijepo, simpatično, ali ne i dovoljno za očuvanje identiteta tih ljudi, njihova govora i duge tradicije življenja na ovim prostorima – bez obzira i na činjenicu da postoje čak dva rječnika njihova govora, od Augusta Kovačeca i Gorana Filipija, što je rijetkost i za mnoge veće etničke zajednice. I jedno i drugo trebalo bi biti poticaj da se tamošnji ljudi sami organiziraju u očuvanju vlastita identiteta, što uostalom nije pravilo koje se odnosi samo na njih.

Prije otprilike desetak godina osnovana je udruga s takvim ambicijama, ali je sve stalo na tome, vjerojatno i zbog toga što je inicijativa došla sa strane, a nije bila plod njihove potrebe ili spoznaje da bi na taj način lakše ostvarili neke svoje ciljeve. Nakon "službenog priznanja" stvoreni su bolji preduvjeti za osnivanje udruge mještana Šušnjevice i okolnih sela u kojima obitavaju Istrorumunji, koja bi se bavila upravo njihovom prošlošću, tradicijom, običajima, a time i budućnošću.

U tom slučaju novčana podrška Općine zasigurno ne bi bila sporna, ali isto tako trebalo bi se računati i na potporu Istarske županije te Hrvatske, a za takve projekte novca uvijek ima i u pretpristupnim fondovima Europske unije. Zbog čega se tako ne bi prikupila sredstva za uređenje etnološke zbirke ili muzeja koji bi utjecao na podizanje njihove samosvijesti, volju za očuvanje govora, osobito među mladima, a istodobno bi bio dodatan razlog za proučavanje povijesti te etničke zajednice. Da za to postoji sve veće zanimanje u svijetu, potvrđuju i mnogobrojni tekstovi na internetu, ali i objavljene knjige i studije.

Na sličnom je tragu i razmišljanje o dvojezičnom obilježavanju naziva tamošnjih sela, za što su potrebna neznatna sredstva i tek malo dobre volje među tamošnjim ljudima. Izostane li ona i ovog puta, ne nađe li se nekoliko pojedinaca zagrijanih za taj projekt, propustit će se još jedna prilika da same sebe, ali i svijet, više i bolje upoznaju o vlastitom identitetu i vrijednostima.

Marijan Milevoj