"Ne treba gajiti iluzije o nastavku korištenja istrorumunjskog, no puno se može napraviti za osjećaj aktualnih govornika prema njihovom jeziku. Novim generacijama, pak, treba omogućiti, čak i ako ne budu govornici, da znaju o svojem porijeklu," ocijenila je dr. Zvjezdana Vrzić, voditeljica trodnevnog znanstvenog skupa Dani vlaškog ili žejanskog jezika koji je u nedjelju zaključen u Šušnjevici. Simpozij je dio lani započetog četverogodišnjeg projekta očuvanja ovog jezika, čiji je stručni naziv istrorumunjski, a trenutno ga prema procjenama koristi 200-tinjak govornika, uz one pasivne, koji ga razumiju, ali ne i govore.

- Željela sam da znanstvenici na svom prvom susretu o ovom jeziku dođu među njegove govornike, od kojih je solidan broj njih bio i u publici. Nešto se, eto, ipak zakuhalo, a i sama činjenica da smo bili u Šušnjevici te prethodno u Žejanama budi, vjerujem, ponos seljana na njihov jezik. Nadam se da smo zajednicu senzibilizirali te da će se i ubuduće priređivati kulturni program usporedo sa znanstvenim skupom, rekla je Vrzić.

Ona već dvadesetak godina živi u Americi - trenutno predaje na New York Universityju, a na istraživanje ju je motiviralo djetinjstvo, priče njene bake na vlaškom.

Prvog je dana simpozija Vrzić predstavila audio CD te priručnu knjižicu "Limba de saka zi" sa stotinjak fraza iz svakodnevnog govora, najavivši pritom pokretanje bogate internetske stranice (www.vlaski-zejanski.com), kako kaže, jedinstvene u svijetu, s ciljem približavanja jezika mlađima i povezivanju iseljenika diljem svijeta koji su sačuvali lokani govor.

I. Radić